fbpx

SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

  • OSvjetski dan zaštite životne sredine (ili okoline) je dan koji se obilježava u cijelom svijetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine.
  • Čovjek je uništavanjem zelenih staništa za račun širenja gradova ,industrijalizacije, ekspanzivne poljoprivrede i stalnog porasta potrošnje energije za pogon automobila i za kućne potrebe ,pridonio globalnom otopljavanju zbog čega danas plaća veliku cijenu.
  • Ugljen dioksid,čije se koncentracije u atmosferi stalno povećavaju i imaju trend daljeg porasta ,propušta svjetlost,a zadržava toplotu.Eksploatacijom i korištenjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina ugljenika ,koji dtvara višak ugljen dioksida,što je glavni uzrok GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA ZEMLJE.

 

  • Najčesće aktivnosti čovjeka koje dovode do narušavanja u životnoj sredini su:

 

  • zagađivanje zraka proizvodnjom energije i raznim tehnološkim procesima u infustriji,poljoprivredi i saobraćaju,
  • zagađivanje vode organdkim,hemijskim i drugim materijama koje nepoželjno utiču na živi svijet,
  • uništavanje vegetacije ,kako zbog ishrane ,tako i zgog izgradnje infustrijskih objekata,
  • pretjerano i nekontrolisano korištenje prirodnih bogastava.

 

 

  • Jedna od važnih stvari u zaštiti životne sredine je i odlaganje medicinski otpada. To je otpad koji nastaje pružanjem zdravstvenih usluga i vršenjem naučnih istraživanja i eksperimenata u oblasti medicine.

                                                    Kero Dzenana

  Svjetski dan zaštite okolišta

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5.juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.


Posljednjeg desetljeća svi osjećamo posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća….) i utjecaja na okoliš. Pri tom odgovornost za njih ne nose samo politike pojedinih zemalja i nevladine organizacije (NVO) koje bi trebale više naglašavati i zagovarati okolišnu politiku, već i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika …) kao najveći proizvođači štetnih stakleničkih plinova, te pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utječu na okoliš u kojem žive. Svjetski dan okoliša, upravo i zato povezuje sve sudionike ovog procesa pri čemu se ističu zajednička nastojanja i uspjesi u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.

Imajući na umu značajnu neravnotežu životnih stilova u svijetu i njihov razarajući utjecaj na okoliš, ovogodišnja tema Dana zaštite okoliša je „Misli – Jedi – Štedi“. Isticanjem problematike velike količine neiskorištene i bačene hrane želi se potaknuti ljude da razmisle o utjecaju koji proizvodnja i potrošnja hrane ima na okoliš. Glavna poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.

Znate li:

1. jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno
2. više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi
3. za proizvodnju samo jedne litre mlijeka potrebno je 1.000 litara vode
4. za proizvodnju jednog hamburgera potrebno je 16.000 litara vode za prehranu životinje iz čijeg se mesa on radi
5. 25% svjetske proizvodnje hrane odvija se na nastanjenom dijelu naše planete za što se koristi 70% izvora pitke vode.
6. proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrova u svijetu te uzrokuje stvaranje i emisiju 30%stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvalitete zemlje za uzgoj hrane.

Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad. Za to smo uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju, ljudski rad, vodu, zemlju, gnojiva ali i gorivo iz transporta, kojim hranu donosimo do naših dućana i tržnica. Svatko može pomoći. Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom smočnicom, jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije, zatim odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja stakleničkih plinova doprinose rješavanju ovog problema. Planiranjem kupnje i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane možemo doći korak bliže k smanjenju stvaranja otpada od hrane. Mislite prilikom planiranja obroka i kupnje namirnica. Pripremajte i jedite dnevne količine hrane koje su dovoljne za vas i vaše ukućane. Na taj način štedite, ne samo vrijeme, već i novac kojim namirnice kupujete.

SVE TO RADITE ZA VLASTITO ZDRAVLJE,ZDRAVLJE SVOJIH NAJMILIJIH I NAŠE PLANETE!

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.