Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta. Utemeljio ga je UNESCO davne 1967. godine kako bi promovirao važnost pismenosti.
Osnovno shvaćanje pismenosti prvenstveno podrazumijeva kompetencije u području čitanja i pisanja, a ponekad i računanja. Iako se precizna definicija pismenosti razlikuje od zemlje do zemlje, danas ona obuhvaća mnoge više te vrlo često, uz vještine pisanja, čitanja i računanja, uključuje i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drukčijih te osposobljenost za trajno učenje. Prevladava i shvaćanje da pismenost nema jednu, već više dimenzija (npr. čitalačka, dokumentacijska i numerička pismenost), koje ne moraju biti jednako razvijene. Isto tako, osim opće pismenosti, govorimo i o raznim drugim vrstama pismenosti (informatička, matematička, znanstvena, metodološka, ekološka itd.).
Međunarodni dan pismenosti
Približno 775 miliona odraslih ima problem s nedostatkom minimalne pismenosti; jedno od pet odraslih i dalje je nepismeno, a dvije trećine tog broja čine žene: 60,7 miliona djece ne pohađa školu, a još mnogo njih pohađa je neredovno ili prekine školovanje. Izvještaju o globalnom praćenju obrazovanja za sve južna i jugozapadna Azija imaju najnižu stopu pismenosti za odrasle (58,6%), a prate ih supsaharska Afrika (59,7%) i arapske države (62,7%). Države s najnižom stopom pismenosti u svijetu jesu Burkina Faso (12,8%), Niger (14,4%) i Mali (19%). Ovaj izvještaj pokazuje jasnu povezanost između nepismenosti i izuzetno siromašnih država te između nepismenosti i predrasuda o ženama..
Pismenost danas podrazumijeva funkcionalnu pismenost, dakle kada nešto pročitamo te informacije možemo primijeniti, kao i informatičku pismenost, koja je važna u eri modernih tehnologija. Prema podacima Iz Ministarstva civilnih poslova BiH od ukupno 3.180.115 osoba starijih od deset godina kompjuterski nepismenih bilo je 38,7 posto. U vremenu kada je korištenje tehnologije primarno za svaki oblik komunikacije, poražavajući je i podatak da u BiH živi 38 posto informatički nepismenog stanovništva, što znači da više od jednog miliona bh. stanovništva ne zna koristiti internet, e-mail, ne zna da izrađuje tabele ili obrađuje tekst na računaru.
Nepismenost podrazumijeva nedostatak sposobnosti čitanja, pisanja i korištenja računanja, obrade informacija, izražavanja ideja i mišljenja, donošenja odluka i rješavanja problema. Za potrebe ovog članka, stopa nepismenosti uzima u obzir broj ljudi koji imaju najmanje 15 godina koji ne mogu čitati i pisati. Dok su neke afričke zemlje provodile stroge politike kako bi osigurale da njihovi građani imaju pristup obrazovanju, druge i dalje zaostaju, smanjujući tako stopu pismenosti.
